Međunarodna vinska natjecanja su organizirana događanja u kojima obučeni suci konkurentno ocjenjuju različite berbe, kategorije i / ili marke vina. Kako bi se spriječila pristranost sudaca, vina se ocjenjuju na “slijepo”. U svijetu postoji 15-ak vrhunskih međunarodnih vinskih natjecanja.
Najpoznatija su International Wine Challenge (IWC) i Decanter World Wine Awards (DWWA). Oba natjecanja održavaju se u Velikoj Britaniji koja postaje sve važnije tržište vina.
Koje su razlike između ova dva vinska natjecanja?
Za početak u godinama – IWC je skoro duplo stariji od DWWA.
Robert Joseph i Charles Metcalfe, pokretači i osnivači IWC-a, 1984. godine željeli su usporediti engleska vina s primjerima iz drugih zemalja. S obzirom na različitost sorti i regija osmišljen je koncept pojedinačnog ocjenjivanja po navedenim karakteristikama, a ne samo vina generalno. Takvim načinom ocjenjivanja revolucionarizirala su se vinska natjecanja. Taj model ocjenjivanja 2004. preuzeo je i Decanter uz dodatak specijalističkih panela.
IWC se smatra najrigoroznijim i najutjecajnijim svjetskim godišnjim natjecanjem vina.
Po kuloarima se priča ( tj.čita u trač rubrikama )kako IWC ima suce manje kozmopolitski nastrojene, natjecanja se održavaju u lošijim dvoranama sa sivim tepisima nasuprot Decanterovim sjajnim bijelim podovima. A organizatori sve te ulaze na natjecanja dosta naplaćuju . Standardna ulazna naknada za Decanter iznosi 80 GBP, dok za IWC sudionici moraju predati četiri boce svakog vina i platiti najmanje 120 funti za ulaz.
Još jedna velika razlika između dva natjecanja je ta što se Decanterovim sucima daje naznaka o cijeni svakog vina, dok se IWC-ovim sucima strogo zabranjuje bilo kakvo razmatranje cijene. Stoga IWC privlači mnogo više vina masovnije proizvodnje, dok je Decanter postavio svoju granicu na prilično individualnija vina.
Strogi postupak ocjenjivanja podrazumijeva kušanje svakog vina na „slijepo“ i ocjenjivanje po zemlji, regiji, boji, grožđu, stilu, berbi.
Vino nagrađeno IWC medaljom degustira najmanje 8 sudaca prije nego što bude nagrađeno. Ocjenjivački timovi IWC-a uključuju stručnjake i utjecajne osobe iz međunarodne vinske industrije, donositelje komercijalnih odluka, kupce i MW-ove.
Decanterovo ocjenjivačko povjerenstvo sastoji se od pet neovisnih vinskih stručnjaka. Timovi uključuju svjetske vinske stručnjake, Master of Wine i Master Sommelier.
I na kraju, natjecanje se razlikuje po sustavu bodovanja, tj.medalja koje se dodjeljuju.
IWC i DWWA dodjeljuju zlatne, srebrene i bronačane medalje te preporuke u rasponu bodova od 80 do 100. Međutim DWWA vina koja su dobila zlatne medalje dalje dijeli u kategorije prema sortama i stilu i ta vina idu na novo ocjenjivanje. Najbolja od njih postaju platinastima.
Zatim, sva vina koju su osvojila platinastu oznaku idu na još jedno kušanje nakon čega najbolja vina dolaze na ljestvicu Top 50 najboljih vina svijeta za tu godinu. To su uglavnom vina iz Francuske, Španjolske, Italije, Australije kojima se približavaju Portugal , Velika Britanija, Novi Zeland, SAD, a od nedavno i sve više Europskih zemalja.
Hrvatska vina
Hrvatski vinari i njihova vina postaju sve konkurentniji na natjecanjima. Na ovogodišnjem Decanterovom natjecanju nagrađeno je čak 226 hrvatskih vina. Za usporedbu na natjecanju 2019.godine nagrađeno je 170 vina a 2018.godine 157.
Kada je riječ o medaljama naših vinara, Istra dominira, ali na ovogodišnjem natjecanju svakako moramo istaknuti vinariju Testament iz Šibenika čiji su Pošip i Babić osvojili zlato na DWWA natjecanju. Jedini iz Dalmacije.
Uspjeh sestrinskih vinarija Testament i Black Island očituje se i u drugim nagradama: DWWA srebo i dvije bronce te tri srebra i 2 bronce na IWC natjecanju.
Dalmatinskim vinarima ove nagrade daju dobar “vjetar u leđa” jer je Dalmacija, po najnovijim istraživanjima, najpopularnija vinska regija među hrvatskim konzumentima.
A Šibenik i Korčula su oaze za ljubitelje lokalnih vina. Koja su izvrsna.