Predaje o nastanku vinskih sorti interesantnije su od bajki. DNK analizama mogu se potvrditi ili pobiti.
Pošip je jedno od rijetkih vina koji ima vrlo slikovitu priču o nastanku a zahvaljujući DNK analizi možemo je smatrati vjerodostojnom.
Pošip i priča o njemu počinje s legendom
Dr. Marcel Jelaska iz Instituta za jadranske kulture, koji je istraživao porijeklo Pošipa, 1967. zapisao je legendu iz 19 stoljeća: “Marin Tomašić Barbaca pok. Marina zvan Caparin iz Smokvice, sijekući šumu u kanjonu Stiniva, pronašao je samoniklu lozu u šumi koja ga je zainteresirala svojim izvrsnim okusom i neuobičajenom aromom.
Porezao je njene prutiće i zasadio ih u svoj obližnji vinograd na predjelu Punta-Sutvara.
Kroz određeni broj godina množio je trsove u svom vinogradu, a davao ih je i drugim vinogradarima iz Smokvice i Čare, ili su ih oni sami, uvidjevši njene odlične karakteristike, uzimali”.
Povijest Pošipa i sadnja
Pošip se do tada sadio, brao i miješao s ostalim bijelim sortama. Međutim, jedan od vinogradara iz Smokvice pokušao je dobiti manju količinu vina samo od grožđa pošip.
Na Korčulu stižu stručnjaci iz splitskog Instituta za jadranske kulture. Nakon višegodišnjeg ispitivanja, brojnih pokusa, proučavanjem položaja agronom Marcel Jelaska i enolog Ljubo Rumora utrli su put zaštiti kontroliranog podrijetla sorte.
Pošip (iz berbe ’65) je 1967. godine službeno zaštićen kao prvo vrhunsko bijelo vino na području tadašnje Jugoslavije.
Samo ime Pošip nastalo je od oblika bobice koja je šiljasta i liči na «šip», tj. vrh od krampa ili mašklina: poput šipa – Pošip“ (Vojvodić, 1992).
Pošip je prvo hrvatsko bijelo vino sa zaštićenim geografskim podrijetlom. Najviše ga ima na otoku Korčuli, Čarsko i Smokvičko polje. Nalazi se i na susjednim otocima te priobalju dalmatinskih vinogorja.
Čuva se u kolekciji autohtonih sorata vinove loze u Zagrebu i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu.
Vina su obično jaka, puna, sa svojstvenom aromom suhih marelica i smokava, zelenožute do žute boje a u čaši u ostavlja gusti trag.
Zbog umjerenih kiselina odlično pristaje uz ribe, školjke, mekušce te jela od bijelog mesa.
Pošip je najbolje servirati na temperaturi od 12 do 14 °C.