Babić je mali vinski div koji oduševljava međunarodne stručnjake. Sarah Kemp iz Decantera izjavila je da joj je Babić najdraži Hrvat.
Na spomen vinske sorte Babić većina ljubitelja vina reći će kako je fotografija vinograda Bucavac ili takozvane primoštenske „kamene čipke“, bila izložena na zidu zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku.
Gotovo u svakom tekstu o Babiću ponavlja se ta priča. Međutim, potvrdu, dokaz o toj fotografiji na zidu nitko još nije dobio. Pretpostavlja se da je fotografija vjerojatno bila u zgradi tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Babić uspijeva samo u Dalmaciji
Nije poznato da se sorta Babić uzgaja igdje drugdje u svijetu pod nekim drugim sinonimom i zbog toga se smatra hrvatskom autohtonom sortom.
Najkvalitetniji je kada se uzgaja u ekstremnim uvjetima, na strmim, sunčanim padinama.
Tradicionalno se uzgajala u vinogorjima Šibenika i Primoštena, gdje je i danas gospodarski najvažnija sorta.
Uzgaja se i na području srednje i južne Dalmacije, ali uglavnom u mješovitim nasadima.
Babica je slična sorta
Ne brkajte Babicu i Babić! Babica je autohtona crna sorta, jedna od najzastupljenijih u vinogorju Kaštela – Trogir. Babica je direktni potomak Plavca malog, dok je drugi roditelj nepoznat.
Babić je rođak Plavca malog ali za razliku od Plavca, izvrsno čuva kiselost. Zbog toga su vina od Babića harmoničnija, živahnija.
Postoje dva tipa sorte – babić mali i babić veliki. Razlikuju se po veličini grozda, po čemu su i dobili imena, te po kakvoći.
I mali i veliki
Babić mali ima veću sposobnost nakupljanja šećera. Zato su vina od babića malog punija i s više alkohola. Babić se ne bi smio proizvoditi kao lagano vino, jer tek je okus onaj dio gdje njegov potencijal dolazi do izražaja.
Vino Babić je modro-crvene boje, ugodne voćne arome, puno i pitko. Odlično pristaje uz pikantnije sireve, pršut, pašticade te meso sa žara. Servira se na temperaturi oko 12-13º C.
Pogledajte naša tamna vina
